HDZ-ovoj listi šest od dvanaest mandata za Europski Parlament – 2013
15.04.2013
U Hrvatskoj su održani prvi izbori za Europski parlament. Izravno se biralo 12 europarlamentaraca među 336 kandidata. Cijela zemlja bila je jedna izborna jedinica. Zastupnici će nas predstavljati samo nepunu godinu dana, jer su 2014. redovni izbori za Europarlament.
Koalicija HDZ, HSP AS, Blok umirovljenici zajedno (BUZ) pobjednici su prvih europarlamentranih izbora u Hrvatskoj održanih u nedjelju: prema nepotpunim rezultatima koje je Državno izborno povjerenstvo objavilo u ponoć nakon obrađenih 96,43 biračkih mjesta osvojili su ukupno 32,99 posto glasova, odnosno za njih je glasovalo 233.227 birača. Pripalo im je ukupno šest, od 12 zastupničkih mjesta koliko je za hrvatske zastupnike predviđeno u Europskom parlamentu.
Vladajuća koalicija doživjela je svojevrsno razočarenje: kandidacijska lista SDP – HNS – HSU osvojila je drugo mjesto s ukupno 31,77 posto glasova ili njih 224.632, te su tako osvojili pet eurozastupničkih mjesta. Posljednje zastupničko mjesto osvojili su Hrvatski laburisti – stranka rada, a ukupno su dobili 5,75 posto glasova ili njih 40.632.
Hrvatska je tako dobila svojih 12 prvih eurozastupnika: iz redova HDZ, HSP AS i BUZ-a to su Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Zdravka Bušić, koaliciju SDP – HNS – HSU predstavljat će Tonino Picula, Biljana Borzan, Sandra Petrović Jakovina, Oleg Valjalo i Marino Baldini, a od Hrvatskih laburista mandat je osvojio Nikola Vuljanić.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvario je SDP-ovac Tonino Picula, s osvojenih 47,05 glasova svoje liste ili ukupno 105.681 glas. Apsolutno iznenađenje je šefica HSP dr. Ante Starčević Ruža Tomašić, koja je ‘potukla’ HDZ-ovce na njihovoj listi, na kojoj je inače zauzimala šesto mjesto, ali je dobila najviše glasova te liste – ukupno 26,49 posto ili 61.774 glasa. Najbolji rezultat od HDZ-ovaca ostvario je Andrej Plenković, drugi s liste, ukupno 15,35 posto,, dok je prvoj na listi Dubravki Šuici pripalo 12,72 posto glasova.
Hrvatska je uglavnom pokazala podijeljenost na dva bloka – koalicija HDZ, HSP AS i BUZ pobijedila je u čak 12 županija, među kojima u sve četiri dalmatinske županije – Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska, dok je koalicija predvođena SDP-om trijumfirala u osam županija, među kojima i Gradu Zagrebu.
Kandidacijska lista Ivana Jakovčića odnijela je pobjedu u Istarskoj županiji. No, koalicija predvođena SDP-om uglavnom je slavila u svim većim gradovima, a pobijedili su u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, dok je u Zadru i Dubrovniku prvo mjesto pripalo koaliciji predvođenoj HDZ-om.
Bili su to inače izbori na kojima je zabilježena rekordno mala izlaznost od osamostaljenja Hrvatske – prema nepotpunim rezultatima, glasovalo je svega 20,79 posto građana ili njih 756.532, a slabiji od nas jedino su dosad bili Slovaci. Nešto više od 94 posto listića bilo je važećih, a 38.370 ili oko pet posto nevažećih.
Najmanji odaziv zabilježen je u Međimurskoj županiji, 16,26 posto, a najveći u Požeško-slavonskoj 26,44 posto. Što se tiče županijskih središta i većih gradova, najslabiji odaziv zabilježen je u Splitu i Zadru, 18,36 posto, dok je od ostalih većih gradova u Dalamciji u Dubrovniku glasovalo 18,69 a u Šibeniku 19,90 posto građana. Najveći odaziv zabilježen je u Požegi i Karlovcu, više od 27 posto.
Koalicija predvođena HDZ-om trijumfirala je u Dalmaciji, prije svega u dalmatinskim županijama: u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je prva s 40,86 posto glasova, u Zadarskoj s 42,81 posto glasova, u Dubrovačko-neretvanskoj s 43,37 posto te u Šibensko-kninskoj s 42,62 posto glasova.
Najviše glasova ta je koalicija ipak osvojila u Ličko-senjskoj županiji, čak 52,82 posto, dok je koalicija predvođena SDP-om najbolji rezultat ostvarila u Primorsko-goranskoj županiji s osvojenih 45,06 posto glasova. U Gradu Zagrebu također je pobjedu odnio SDP s koalicisjkim partnerima, gdje su osvojili 37,25 posto glasova.
Izvro: Slobodnadalmacija.hr